/Tekst je izvorno objavljen na blogu Zagrebačke burze Burzin brief./
Statistika kaže da je snaga online društvenog umrežavanja takva da se očekuje kako će broj mjesečno aktivnih globalnih korisnika online društvenih mreža do 2021. godine dosegnuti 3,02 milijarde, odnosno trećinu žitelja našeg planeta. Razumljivo, najviši prodor društvenih mreža bilježi sjevernoamerički kontinent, gdje oko 70 posto stanovništva ima profil na barem jednoj društvenoj mreži. Prosječno, globalni korisnici interneta provode oko 135 minuta dnevno na društvenim mrežama.
Divna je stvar digitalnog doba što nam tehnologija omogućuje uvid u ovakve zanimljive statističke podatke.
No, što nam oni doista govore?
Zapravo, samo nam potvrđuju ono što je još Aristotel definirao svojom kovanicom zoon politikon, kojom je opisao čovjeka kao biće zajednice i zajedništva, ili pojednostavljeno: kao pojedinca koji bez zajednice nije samodostatan i ne može opstati. Drugim riječima, čovjek je nedvojbeno društvena životinja.
Da je kreiranje smislenih, svrsihodnih i ispunjavajući društvenih veza važno, pokazale su i brojne studije i meta-analize koje se bave istraživanjem nove epidemije suvremenog društva – usamljenosti. Kako je došlo do toga da se fenomenu usamljenosti odjednom pridaje tolika pozornost da je britanska premijerka Theresa May prošle godine imenovala Tracey Crouch ‘ministricom usamljenosti’?
U razvijenim ekonomijama gotovo svaka društvena pojava pretvara se u brojke pa su tako vrijedni statističari izračunali da su učinci usamljenosti na zdravlje toliko snažni da su ekvivalent zdravstvenim poteškoćama izazvanima pušenjem ili debljinom, koje su se do sada smatrale najvećim pošastima suvremenog načina života, čime dolazimo do brojki koje zdravstveni sustav potencijalno opterećuju s otprilike 3,5 milijarde funti u Velikoj Britaniji, ili 7 milijardi USD u SAD-u.
Posao nije odvojiv od života kao takvog već njegov integralni dio pa ovakvu društvenu statistiku možda možemo preslikati i na poslovne učinke.
Kako izmjeriti ono što bismo mogli nazvati našim poslovnim društvenim kapitalom?
Možda nam može pomoći ono što se u telekomunikacijama naziva Metcalfeovim zakonom, koji je – pojednostavljeno rečeno ‒ način da se izračuna vrijednost jedne mreže. U mrežama je vrijednost svakog potencijalnog sudionika, odnosno umreženika, da se tako izrazimo, proporcionalna broju drugih pojedinaca s kojim je ta osoba povezana. Ovaj zakon odlično oslikava zašto se marketing danas primarno preselio na društvene mreže – jer upravo mreža omogućava stvaranje nevjerojatne dodane vrijednosti i povrat uloženoga koji često višestruko premašuje troškove.
Formula Metcalfeovog zakona:
n(n-1)/2
Kolika je, pak, ekonomska cijena društvene poslovne neumreženosti? Vjerojatno izuzetno velika ‒ koliko nam fizičkom i psihičkom zdravlju šteti privatna usamljenost, toliko sigurno našem poslovnom zdravlju može štetiti poslovna neumreženost.
A gdje je u toj poslovnoj priči ona izravna, neposredna, osobna umreženost?
Je li offline umreženost uopće potrebna u ovom digitalnom vremenu?
Potrebna je, i to više nego ikad. Korelacija online umreženosti i offline usamljenosti kaže da smo sve više digitalno povezani, a te veze sve su manje relevantne, sa sve manje supstancije i u konačnici svrhovitosti. Ljudima nedostaje human touch, treba im neposredan kontakt, u svim aspektima života pa tako i u onom poslovnom.
Vidjelo se to i na nedavno održanom godišnjem svjetskom kongresu burzi (World Exchange Congress), koji je u Bejrutu okupio rekordnih gotovo 500 sudionika burzovne i prateće industrije te regulatore iz doslovce čitavoga svijeta, od brojne delegacije pristigle čak s Fijija, do sudionika s Dalekog istoka, praktički svih zemalja Europske unije, do Kanade i Rusije.
Izuzetno zanimljiva predavanja o novim trendovima u investicijskom biznisu, burzovnom trgovanju, novim tehnologijama i regulatornim izazovima bila su vrlo dobro posjećena, ali rekord su obarale stanke, u kojima se činilo da je broj sudionika udvostručen. Koliko je upravo umrežavanje i neposredan kontakt važan, shvatili su i organizatori, koji su u programu predvidjeli prilično dugotrajne stanke kako bi omogućili čim kvalitetniju interakciju prisutnih.
Vrijedan doprinos kvaliteti umrežavanja bili su i okrugli stolovi na različite teme, od islamskih financija do umjetne inteligencije u službi tržišta kapitala, koji su se odvijali istodobno u dvorani alociranoj u tu svrhu. Na okrugle stolove sudionici su se mogli prijaviti ad hoc, nisu bili namijenjeni publici već im je svrha bila bolje upoznavanje sudionika koji dijele interes za pojedine teme. Moderator bi usmjeravao diskusiju, a sudionici su mogli u otvorenoj atmosferi razgovarati, razmjenjivati iskustava i mišljenja, dok je najveća vrijednost te aktivnosti bila činjenica da se 10-15 sudionika iz doslovce potpuno suprotnih krajeva svijeta moglo bolje upoznati kroz strukturirani 45-minutni razgovor te puno lakše nastaviti komunikaciju kroz daljnji tijek kongresa.
Sudjelovala sam na takvom okruglom stolu s 10 drugih sudionika, i ako primijenim Metcalfeovu formulu, umrežavajući potencijal te aktivnosti bio je 45, odnosno toliko je novih konekcija svatko od nas mogao ostvariti (u idealnim uvjetima).
Neposredan kontakt nema alternative koja ga može u potpunosti zamijeniti. Ne postoji digitalni alat koji može posve zamijeniti susret licem u lice i stisak ruke. Nevjerojatno je koliko se brže, bolje i kvalitetnije radi kada smo umreženi s adekvatnim pojedincima, koliko se novih ideja kreira i koliko ideje brže napreduju prema realizaciji.
Na Zagrebačkoj burzi davno smo uvidjeli važnost događanja kao platformi za stvaranje novih konekcija te razmjenu znanja i iskustava. Tijekom godine organiziramo velik broj događanja manjeg opsega, ali i nekoliko većih zbivanja, kao što su okrugli stol Akademije Zagrebačke burze, investicijska konferencija Ljubljanske i Zagrebačke burze, edukacija za izdavatelje, dodjela godišnjih nagrada Zagrebačke burze te tradicionalno okupljanje domaće i regionalne financijske zajednice – konferenciju pod nazivom ‘Izazov promjene’ – na kojoj redovito sudjeluje više od 400 pojedinaca. Kada tome pribrojimo i seminare te druge edukacije Akademije Zagrebačke burze, dolazimo do brojke od više od 2.000 pojedinaca godišnje koji su se okupili na nekom od događanja u organizaciji ili suorganizaciji Burze te kroz neposredan kontakt gradili i produbljivali svoju povezanost s industrijom u kojoj djeluju, a vjerujemo da su učinci tih aktivnosti ostavili pozitivan trag i na naše poslovanje i na poslovanje kompanija i pojedinaca s kojima smo se tim prilikama susretali.
Obzirom da je najistaknutija reprezentanta svake burze indeks, evo i jedne zanimljivosti vezane uz mjerenje umreženosti ‒ američki kongres pokrenuo je višegodišnji projekt pod nazivom The Social Capital Project, a jedan od alata kojima će se mjeriti kvaliteta povezanog života diljem SAD-a (associational life) jest i indeks društvenog kapitala (Social Capital Index).
Kako se kvalitetno umrežiti?
- Kombinirajte umrežavanje. Neka online umreženost bude podrška offline umreženosti i obrnuto. Ne podliježite primamljivoj pasivnosti društvenih mreža i ne skrivajte se iza ekrana – izađite iz ureda, dignite pogled s mobitela i pokušajte uspostaviti kontakt sa sudionikom konferencije koji sjedi do vas ili kolegom kojeg ste zatekli kraj aparata za kavu.
- Gradite smislene, učinkovite i svrsishodne odnose. Ne odbijajte pozive na događanja i to vrijeme doživite kao važan dio svog posla. Iskoristite svaku priliku da kreirate intenzivniju i sadržajniju interakciju u neposrednom kontaktu.
- Dajte si vremena. Nemojte biti razočarani ako odlazak na jedno događanje nije urodio velikim poslovnim rezultatom. Izgradnja odnosa proces je koji teče polako i koji nikada ne završava.
- Njegujte reciprocitet. Kapitalizirajte svoju umreženost, ali ne zaboravite vratiti mreži istim intenzitetom.
- Gradite eksternu mrežu, ali ne zaboravite niti internu. Čak i pauk gradi svoju mrežu iznutra prema van. Povežite se kvalitetnije sa svojim suradnicima i kolegama ‒ pokažite zanimanje za njihov rad, čestitajte im na važnim privatnim i poslovnim uspjesima, budite konektor koji povezuje kolege i suradnike koji se međusobno ne poznaju. Nerijetko se previše fokusiramo na pojedince izvan našeg najužeg poslovnog kruga i time možda propuštamo neke prilike za stjecanjem znanja i informacija koje su nam nadohvat ruke.
- Vježbajte umjetnost umrežavanja. Neposredni kontakti nerijetko prilično iscrpljuju, osobito ako po prirodi niste ekstrovert. No, vještine umrežavanja mogu se do neke mjere i naučiti. Sretno!
